Gde smo 

Nalazimo se u Crnoj Gori.
U Boki Kotorskoj, jedinstvenom zalivu na obali Jadranskog mora, biseru jadrana kako su ga nazvali mnogi moreplovci i putopisci pre više vekova. Pored jednog od najlepših gradova Herceg Novog.

Zaliv je prirodno zaštićen od jakih vetrova i zbog svoje konfiguracije ne dozvoljava stvaranje velikih talasa, tako da su plaže pogodne i za malu deci u za starije osobe. Prijatna mediteranska klima sa prosečnom temperaturom oko 29 stepeni leti i oko 15 stepeni zimi omogućava aktivan odmor tokom cele godine.

Naši kapaciteti se nalaze na samo par minuta vožnje od Herceg Novog, jednog od najlepših gradova u Bokokotorskom zalivu. Smešteni su pored magistralnog puta koji vodi prema Republici Hrvatskoj.

  

Kanli Kula, jedan od simbola Herceg Novog, nekad i sad

Za više informacija o mestima kliknite na bilo koji crveni marker na mapi.

Kotor


Drevni crteži urezani u stijenama Boke svjedoče o prastarim ljudskim naseobinama na ovom oduvjek strateški privlačnom mjestu, usiječenom u jugoistočnu obalu Jadrana. Vjekovima su se tu miješali narodi i smjenjivali vladari. Ilirski period (III v. p.n.e. do 168. god. p.n.e.) bilježi Risan i risanski zaliv kao sjedište Boke. U doba Rimljana (168. god. p.n.e. do 476. god.) kao gradovi pominju se Rhisinium i Acruvium (kasnije nazvan Decatera ili današnji naziv Kotor). Vizantija vlada ovim prostorima punih sedam vjekova (476-1185) i vremenom, odoljevajući naletu doseljenika Slovena tokom VII vijeka, utvrрuju se u Kotoru. Kako istovremeno gubi zaleрe, okreće se moru i organizaciji života zasnovanoj na pomorskoj trgovini. U XI vijeku Kotor je u sastavu Zetske kraljevine, ali sa specifičnom organizacijom vlasti koju diktira i prisustvo Vizantije. U XII vijeku Kotor ulazi u sastav srednjovjekovne srpske države (1185-1371). Pod Nemanjom Kotor postaje glavna luka, pa pomorska trgovina i trgovački putevi ka unutrašnjosti obezbjeđuju ekonomski uspon grada, razvoj zanatstva i umjetnosti.

Međutim, nemirno okruženje nije omogućavalo ekonomski prosperitet grada, pa Kotor traži moćnog zaštitnika, Mletačku republiku, koja ostaje na ovim prostorima gotovo četiri vijeka (1420-1797). Ovo je razdoblje prirodnih kataklizmi (razorni zemljotresi, posebno onaj iz 1667. godine, pa epidemija kuge u više navrata), kao i velikih ratova i opsada. Prodoru Turaka i njihovom zauzimanju neposredne okoline grada, Kotorani uspješno odoljevaju u svojim utvrdama. Tako su 1539.godine odbranili grad od poznatog turskog vojskovoрe Hajrudina Barbarose.

Grad Kotor je pod zaštitom UNESKA. Zato nemojte samo proći kroz njega. Odvojite bar jedan ceo dan da obidjete sve znamenitosti ovog grada muzeja. Nećete se pokajati. Do Kotora možete stići automobilom (trajektom ili vozeći Bokokotorskim zalivom) ili redovnom autobuskom linijom. Vožnja do Kotora traje nepun sat vremena.

Tekst i fotografije preuzeti sa sajta www.Kotor.com

Rose

Malo primorsko mjestašce na ulasku u zaliv, poznato kao ljetovalište poznatih glumaca i drugih kulturnih poslenika. Veoma omiljeno i kod domaćeg svijeta.

Do izletišta se svakodnevno organizuju vožnje čamcem. Polasci su više puta tokom prepodneva, a povratak u popodnevnim satima.

Žanjic

Antičko naselje i jedno od najatraktivnijih izletišta, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv.U miru bujne vegetacije i stoljetnih maslina, kristalno čista šljunkovita plaža, duga oko 300 m pruža sve uslove za nezaboravan ljetnji odmor. Gostima su na raspolaganju ugostiteljski objekti sa bogatim izborom hrane i pića.

Do izletišta se svakodnevno organizuju vožnje čamcem. Polasci su više puta tokom celog dana. Izlet traje oko cetiri sata od cega dva sata otpada na vožnju čamcem. Vredi razmisliti o povratku autobusom, jer u tom slučaju možete obići o Perast, jedan od najlepših gradova u zalivu.

Mamula


Ostrvo Mamula zvalo se nekad, prije Mlečića, Žanjice. Zbog lastavičjeg izgleda Mlečići ga prekrštvaju u Rondina (lastavica), a sa dolaskom Austrije - u prvoj polovini prošlog vijeka - u narodu dobija ime Mamula, po Lazaru Mamuli, guverneru Dalmacije. Tada je podignuta i tvrđava, koja je po ondašnjim vojnostrateškim poimanjima smatrana za neosvojivu. Iako je pravljena da bi zaštitila ulazak u Boku, u tu svrhu nikad nije korišćena. Kroz dva svjetska rata bila je zarobljenički logor.

Ovo ostrvo je nezaobilazna atrakcija na putu za izletište Žanjic i Plavu špilju.

Do izletišta se svakodnevno organizuju vožnje čamcem. Polasci su više puta tokom prepodneva, a povratak u popodnevnim satima.

Tivat



O porijeklu imena Tivat postoje tri razlicita mišljenja. Prema prvom, naziv Tivat izveden je od imena ilirske kraljice Teute koja je jedno vrijeme imala svoju prijestonicu u Risnu, a mozda i ljetnikovce u blizini današnjeg Tivta. Po drugom mišljenju naziv bi mogao biti izveden od imena hrišcanskih svetaca kao što su sanctus Theudorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus ili srednjovjekovnog (XIIV).

Theudo, Teodo. Trece mišljenje iznjeto je vrlo kratko i bez vecih obrazlozenja. Po tom mišljenju naziv potice od keltske rijeci “teuto” što znaci grad.

U istoriji Boke Kotorske jasno se izdvajaju sljedece epohe: ilirska, rimsko-vizantijska, srpska, mletacko-turska i austrijska. Obale tivatskog zaliva prošle su kroz sve ove epohe o cemu svjedoce kako mnogi arheološki nalazi tako i postojeci spomenici stare arhitekture kao i pisani istorijski izvori.

Za ilirski period koji se završava 168-7. godine p.n.e. propašcu ilirske drzave imamo mali broj arheoloških nalaza. Rimski period je znatno bogatiji. U starijoj literaturi navodeno je mišljenje da se u predjelu Bobovišta nalazio neki stari grad. Pomišljalo se da se na tom mjestu nalazio stari Akruvijum (Acruvium). Takva mišljenja postoje i danas, ali se ne vezuju uvjek za Bobovište nego i za druge lokalitete u blizoj ili daljoj okolini Tivta.

Do Tivta se možete prošetati čamcem ili automobilom. Vožnja čamcem traje oko 2 časa, a automobilom Vam je potrebno oko 30 min (ako koristite trajekt) ili oko sat vremena lagane vožnje Bokokotorskim zalivom. Posetu Tivtu možete povezati sa posetom Kotoru.

Tekst i fotografije preuzeti sa sajta www.Tivat.com

Peraški otoci

Vrlo lijepo izletište koje vrijedi posjetiti. Dva ostrva pred Perastom Gospa od Škrpjela i Sv. Đorde. Ovo drugo ostrvo je prirodno i na njemu se nalazi zgrada benediktinske opatije koja se spominje od 1166. Rušena i pljačkana u više navrata, stradala od potresa 1667. godine, obnovljena je 1914. godine. Gospa od Škrpjela je vještačko ostrvo koje su nasuli građani Perasta. Gradnja crkve na njemu je početa 1630. godine. Obje crkve imaju vrlo vrijedne slike i ikone od kojih bi trebalo izdvojiti sliku Bogorodice iz XV vijeka rad domaćeg slikara Lovra Marinova Dobričevića.

 

Do izletišta se svakodnevno organizuju vožnje čamcem. Polasci su više puta tokom celog dana. Izlet traje oko cetiri sata od cega dva sata otpada na vožnju čamcem. Vredi razmisliti o povratku autobusom, jer u tom slučaju možete obići o Perast, jedan od najlepših gradova u zalivu.

Žanjic

Antičko naselje i jedno od najatraktivnijih izletišta, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv.U miru bujne vegetacije i stoljetnih maslina, kristalno čista šljunkovita plaža, duga oko 300 m pruža sve uslove za nezaboravan ljetnji odmor. Gostima su na raspolaganju ugostiteljski objekti sa bogatim izborom hrane i pića.

Do izletišta se svakodnevno organizuju vožnje čamcem. Polasci su više puta tokom celog dana. Izlet traje oko cetiri sata od cega dva sata otpada na vožnju čamcem. Vredi razmisliti o povratku autobusom, jer u tom slučaju možete obići o Perast, jedan od najlepših gradova u zalivu.